Tehnološka arena
Tehnološka arena (engl. Technology Arena) natjecanje je u programiranju. Pred timove će se staviti više vrsta zadataka iz različitih grana računarstva, a njihov cilj je riješiti na što efikasniji način što više zadataka.
Riješimo komunikaciju
U posljednjih nekoliko desetljeća, svjedočili smo strelovitom usponu informacijske tehnologije koji je nadmašio sva zamisliva očekivanja. On se posebno očituje u ogromnim količinama proizvedenih podataka koje zahtijevaju razvoj visoko optimiranih algoritama i efikasnih modela strojnog učenja. Komunikacijski kanali, okosnica razvoja svih novih i uzbudljivih sustava, moraju se širiti, ali na održiv način. S obzirom na svakodnevno rastuću potrebu za komunikacijom, taj zadatak zahtjeva golemu količinu znanja - ako želimo nastaviti potragu za novim saznanjima i širenje svojih vidika, trebat će nam pomoć.
Zadatak
Zadaci će nositi bodove ovisno o broju riješenih testnih primjera pojedinog zadatka. Bodovima dobivenim opetovanim rješavanjem testnih primjera zadataka će timovi moći otključavati nove zadatke. U jednom trenutku natjecanja, otključava se glavni zadatak. Glavni zadatak je potrebno vizualizirati, osmisliti kreativno optimalno rješenje, te to rješenje predstaviti žiriju.
Kome je namijenjena
Na natjecanju u Tehnološkoj areni mogu sudjelovati redovni studenti tehničkih znanosti te pripadnih područja i polja digitalnih i računalnih tehnologija.
Preuzmi rezultate arene
Preuzmi tekst zadatka
Kompetencije arene
*Korištenje programskog jezika je proizvoljno, pri čemu je bitno paziti na brzinu izvođenja samog programa.
Mentorski tim
Igor Rinkovec
Voditelj mentorskog tima, FOIVanessa Keranović
Članica mentorskog tima, FERAndro Merćep
Član mentorskog tima, FERAndro Mikulić
Član mentorskog tima, FERAlen Štruklec
Član mentorskog tima, FERRobert Vaser
Član mentorskog tima, FERLovro Vrček
Član mentorskog tima, FERMentori iz industrije
Filip Paradžik
Filip Paradžik je specijalist za aktuarske poslove životnih osiguranja u Croatia osiguranju d.d. Prethodno radno iskustvo stjecao je kao asistent na Odjelu za matematiku u Osijeku, na kojem je ranije diplomirao financijsku matematiku i statistiku.
Roko Gudić
Roko Gudić se u Infobipu bavi znanošću o podacima. Radeći u bankarskoj i telekomunikacijskoj industriji stekao je širok spektar znanja o poslovanju te analitički pristup koji primjenjuje u rješavanju novih i uzbudljivih problema. Trenutno radi u timu za podatke i analizu, većinom u obradi podataka koji se odnose na Infobipove klijente. Bavi se problemima poput otkrivanja i predviđanja anomalija u vremenskim nizovima te obrade prirodnog jezika.
Ana Škaro
Ana Škaro rođena je u Šibeniku 1993. godine. Nakon završene opće gimnazije i srednje glazbene škole, upisuje Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Diplomirala je računarsku znanost 2017. godine, s diplomskim radom na temu: Rekonstrukcija mikroskopskog objekta metodom sažimajućeg očitavanja. Nakon studija pridružuje se Big Data timu AVL-a u Zagrebu. Radi na fleet monitoring projektima za brojne AVL-ove klijente. 2018. godine sudjeluje kao jedna od govornica na WIDS konferenciji u Zagrebu.
Marko Ivić
Marko Ivić dolazi iz Zagreba gdje je diplomirao računarstvo (modul računarska znanost) na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Svoju je karijeru započeo kao student radeći na razvoju i održavanju web aplikacija, a nakon dvije godine rada u tom području zaposlio se u Privrednoj banci Zagreb d.d. kao dio Big Data tima, u kojem radi i danas. Sudjelovao je u raznim projektima u području znanosti o podacima i strojnog učenja, primjene blockchain tehnologije u bankarskom poslovanju i integracije poslovnih alata s Hadoop ekosustavom.
Članovi žirija
Dragan Benčić
Dragan Benčić je inženjer za razvoj softvera i voditelj razvoja s više od 20 godina iskustva u tom području. Na poziciji starijeg razvojnog inženjera i arhitekta proizvoda, tijekom posljednjih 10 godina svog rada u Infobipu vodio je brojne timove i projekte te aktivno sudjelovao u izgradnji Infobipove globalne organizacije. Među ostalim, specijalizirao se u prepoznavanju talenata i oblikovanju i izradi programa koji pomažu mladim developerima da započnu svoju karijeru.
Hrvoje Mihaldinec
Hrvoje Mihaldinec, mag. ing. el., doktorski student na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, zaposlen je u Zavodu za elektroničke sustave i obradbu informacija na mjestu iskusnog istraživača. U okviru doktorske disertacije istražuje mogućnosti ultraširokopojasne tehnologije u svrhu lokalizacije, praćenja i klasifikacije pokreta promatranog objekta u ograničenom prostoru, s fokusom na analizu ljudskog pokreta. Radio je kao vanjski suradnik u Nokia Siemens Networks na međunarodnom projektu čiji cilj je bio razvoj novih rješenja baznih stanica temeljena na Linux operacijskom sustavu. Radio je na ICTGEN (Information and communication technology for generic and energy-efficient communication solutions with application in e-/m-health) projektu na istraživanju bežičnih senzorskih mreža za praćenje parametara okoline. Trenutno je zaposlen na istraživačko-razvojnom projektu „Razvoj nove generacije ugradbenih računalnih platformi s primjenom u sustavima visoke pouzdanosti“ u okviru suradnje između FER-a i Končar Instituta.
Ivančica Kraljević Bačlija
Ivančica Kraljević Bačlija je direktorica Sektora za informacijske tehnologije i isporuku proizvoda Croatia osiguranja d.d., a u svojoj karijeri bila je na rukovodnim pozicijama u Hrvatskom Telekomu i Zagrebačkom Velesajmu. Diplomirala je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu te je završila specijalistički studij iz područja menadžmenta na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Vedran Čačić
Vedran Čačić, matematičar - logičar po zanimanju, a računarac silom prilika, radi na PMF - Matematičkom odsjeku u Zagrebu, kao docent na Zavodu za računarstvo. Osim epizode od par godina rada na projektu otvaranja etične banke, cijeli profesionalni život je udobno zavaljen u akademski način života, gdje je sasvim normalno na jednom problemu raditi 5 godina. Uz obitelj s dvoje djece, slobodnog vremena ima u zanemarivim količinama, ali to je ionako pitanje semantike, pogotovo za one koji vole svoj posao. Studentima zadaje puno posla, ali još uvijek ga zbog toga ne mrze (dovoljno). Kad uhvati malo vremena, piše nekakav udžbenik ili compiler za neki egzotični programski jezik.