Prirodoslovna arena
Kako će u budućnosti izgledati zdravstvo i liječenje bolesti koje danas odnose milijune ljudskih života? Možemo li koristiti nove tehnologije u zdravstvu i medicinskim tretmanima? Možemo li poboljšati postojeće lijekove novim znanjima? Jesmo li blizu otkrića lijeka za rak? Timovi u Science Areni pokušat će riješiti zadatke iz područja tehnologija pametnih lijekova.
Prirodoslovna arena (engl. Science Arena) je natjecanje u kojem će se pred timove staviti projektni zadatak koji će sadržavati probleme iz različitih grana kemije, biologije, biotehnologije i biofizike. Cilj je riješiti zadatak na što učinkovitiji, realniji i ekonomičniji način.
Zadatak
Projektni zadatak sastoji se od tri međusobno povezane faze. Natjecanje će se odvijati tijekom tri dana gdje će svaki dan predstavljati jednu fazu natjecanja. Timovi ujutro dobivaju zadatak, rješavaju ga kroz dan, a u popodnevnim satima podnose rješenje pojedine faze na ocjenjivanje mentorima. Četvrti dan rezerviran je za finaliste, koji predstavljaju svoja rješenja pred stručnim žirijem. Stručni žiri izabire pobjednika Prirodoslovne arene.
Kome je namijenjena
Na natjecanju u Prirodoslovnoj areni mogu sudjelovati redovni studenti prirodnih znanosti te pripadnih područja iz polja kemije, biologije, biotehnologije i biofizike.
Kompetencije arene
Preuzmi tekst zadatka Prirodoslovne Arene
Mentorski tim
Gabriela Begić
Voditeljica mentorskog tima, UNIRIGlorija Medak
Članica mentorskog tima, PMF ZagrebPegi Pavletić
Članica mentorskog tima, UNIRIEdi Topić
Član mentorskog tima, PlivaAna Bura
Članica mentorskog tima, UNIRIMatea Rob
Članica mentorskog tima, UNIRIČlanovi žirija
Nicholas J. Bradshaw
Ja sam Britanac koji se bavi staničnom neuroznanošću. Školovao i usavršavao sam se u Edinburghu i Düsseldorfu, a u Hrvatsku sam stigao prije godinu dana. Zaposlen sam na Sveučilištu u Rijeci gdje radim kao docent, a upravo nastojim oformiti i laboratorij na spomenutom Sveučilištu. Moj se znanstveni rad temelji na identificiranju i razumijevanju proteina koji sudjeluju u razvoju kroničnih mentalnih bolesti posebno šizofrenije i velikog depresivnog poremećaja.
Sofia Blažević
Rođena u Argentini, odrasla u Puerto Rico, vratila se korijenima i u Hrvatskoj i ovdje završila studiji molekularne biologije. Sada docent na Biološkom odsjeku, PMF-a, Sveučilišta u Zagrebu, bavi se istraživanjem molekularnih podloga ponašanja.
Matija Subašić-Maras
Matija Subašić-Maras je direktorica Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima Croatia osiguranja d.d., a svoju je uspješnu karijeru gradila u području upravljanja ljudskim resursima, u farmaceutskim kompanijama GlaxoSmithKline i PLIVA u okviru kojih su se odvijale i aktivnosti istraživanja i razvoja novih lijekova. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.